Najveći aduti neotkrivenog turizma pelješkog kraja kao i same Dube Stonske su prirodne ljepote. Zakoni o zaštićenim područjima u malostonskom zaljevu uspjeli su očuvati netaknutu obalu i kristalno čisto more. Turizam, u ove krajeve poznate po ribolovu, školjkarstvu i poljoprivredi, u 80im godinama prošlog stoljeća je ušao na mala vrata putem vikendica. Osim hotela manjeg kapaciteta i autokampa u zaljevu Prapratno gotovo da i nema masovnije turističke ponude smještaja.

Područje zaštičeno i od turizma?

Čak i prošle države su uvidjele ekološko turistički potencijal ovih krajeva i pokušavale ga zaštititi, možda nekada i previše, što je dovelo do zapostavljenosti turističke ponude kraja. Tako je 80ih godina, bivša Jugoslavija zbranila izgradnju autokampa u Dubi Stonskoj radi očuvanja od zagađenja mora. Primjer truda o očuvanju prirode, je i izgradnja Neumske kanalizacije. Umjetni turistički grad po novcu utrošenom u osnovnu infrastrukturu je spadao u rang metropola. Milijune dolara je koštao gradski vodovod koji pitku vodu u Neum dovodi iz Popova Polja u zaleđu BIH. Više od 80 milijuna dolara stajao je 80ih godina projekt neumske kanalizacije. Zbog osjetljivosti eko sustava kraja, ispuštanje kanalizacije u malostonsko more bilo bi pogubno za školjkarstvo i ribolov. Tako su cjevi neumske kanalizacije provedene uz jadransku magistralu, u kanalu Usko, podmorjem prelaze na Pelješac, te iznad lokalnih mjesta i kroz Stonsko polje prelaze na drugu stranu Pelješca te se iznad uvle Prapratno kanalizacija ispušta u otvoreno more.

Trasa neumske kanalizacije

Još jedan od primjera zaustavljanja turističkog razvoja je i otočić Otok Života. Dugi niz godina, ovaj otočić sa dugom povjesti je u vlasništvu dubrovačkog hotela Excelsior. Plnovi o izgradnji elitnog apartmanskog odmarališta na otoku su propali zbog neslaganja sa lokalnom upravom i (pre)strogim ekološkim pravilima. Otok Života, na kojem je dovedena struja, voda i telefon, je u prošlosti bio lokacija mediteranskog instituta za istraživanje zmija i proizvodnju protuotrova. Velika građevina na slici je dio bazena u kojemu su se čuvale mnoge vrste zmija.

Otok Života (Govanj) u malostonskom zaljevu

Nakon prestanka rada instituta, otok je korišten kao lokacija za srednjoškolske ekskurzije za učenike škola diljem bivše Jugoslavije. Mnogi od njih su kasnije kupili zemljišta i vikendice u ovom kraju, što donekle objašnjava raznolikost vlasničke strukture vikendica.

Stonske zidine, solana i Prapratno

Tu su i biseri bivše dubrovačke republike. Srednjovjekovni Ston, sa solanom koja potječe još iz rimskog doba i stonske zidie, obrambeni sistem koji je povezivao Ston i Mali Ston. Zidine, treće po dužini u svijetu. čitavom dužinom je uspio preći jedino hrvatski alpinist Stipe Božić. Za 7-8 godina ta privilegija će biti dostupna svima, jer je prije par godina počela intezivna obnova zidova. Pri obnovi se koriste stari načini gradnje, kao i materijali korišteni prije više stoljeća. Tako se zemlja za zidanje uvozi iz iskopina za etno selo u Međugorju, jer po sastavu i količini ilovače odgovara zemlji koji su koristili dubrovački graditelji.

Stonske zidine prolaze kroz projekt obnove

Uvala prapratno, sa predivnom pješčanom plažom, autokampom u sjeni maslina te terenom za tenis i košarku predstavlja idealno mjesto za obiteljski odlazak na plažu. Pješčana plaža, poznata po sitnom pjesku i malom rastu dubine more, idealna je za učenje plivanja. Dubina mora postepeno raste, i tek 100ak metara od obale prelazi 2 metra.

Autokamp i plaža Prapratno

Biseri iz kamenica i biserni most?

Školjkarstvo u kraja nadaleko poznatom po malostonskoj kamenici sa afrodizijčkim svojstvima je značajna gospodarska grana. Uzgoj dagnji i kamenica donosi značajne prihode mještanima. Tek se zadnjih godina bilježi značajan rast privatne apartmanske ponude i iznajmljivanja ležajeva i soba. Dosadašnjih godina, slabo razvijena ponuda nije donoslila mogućnosti da postane jedini izvor prihoda.

Parkovi za uzgajanje dagnji i kavezi za ribe ispred Dube Stonske

Za razliko od drugih krajeva Pelješca, Orebića, Trpnja..., pa čak i Žulljane, ovi krajevi poluotoka nisu imali uspješniji turistički razvoj kao ni samim time značajne prihode iz turizma. Posljednjih par godina, učestali su jednodnevni izleti dubrovačkih gostiju u obilazak Stona i okolice, ali ponuda smještajnih kapaciteta a samim time i višednevno zadržavanje gostiju nije značajna. Smještajni kapaciteti, kao i organizirana turistička ponuda, kako ona masovnija, ili ona za goste sa dubljim džepom, nije uhvatila duboke korjene u ovim krajevima. Kako zbog (pre)strogih propisa, kako zbog loše cestovne infrastrukture i zanemarivanja ovih krajeva. Izgradnjom pelješkog mosta, dolaskom novih investicija i promjenom odnosa pema krajevima, otvara se svijetla perspektiva za daljni razvoj turizma, naravno uz primjerenu zakonsku regulativu koja bi potakla turistički razvoj a isovremeno i zaštitila prirodne ljepote i bogatstva kraja.